Osmani povukla zahtev upućen Ustavnom sudu zbog sudije Labana
Predsednica Kosova Vjosa Osmani povukla je zahtev koji je u julu uputila Ustavnom sudu Kosova, tražeći pojašnjenje o daljim koracima ukoliko Skupština Kosova ne bude konstituisana do 26. jula, odnosno do roka koji je ranije odredio Ustavni sud Kosova.
Osmani je navela da je takvu odluku donela jer je za razmatranje njenog zahteva imenovan sudija Ustavnog suda iz redova srpske zajednice, Radomir Laban.
Prema njenoj oceni, tako nešto je "ne samo zabrinjavajuće, već i opasno".
"Ovo sam učinila kao trenutnu reakciju na sada već potvrđenu informaciju da je kao sudija izvestilac u ovom predmetu imenovan sudija Radomir Laban, za čiju su opasnu delatnost tokom 2018., 2021. i 2024. naše bezbednosne institucije dostavile jasne i zvanične informacije", rekla je ona.
Ona je precizirala da je su te informacije 2021. i 2024. podeljene sa Ustavnim sudom Kosova, te da Laban "predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost Republike Kosovo i da je angažovan u aktivnostima protiv ustavnog poretka Republike Kosovo".
Ko je Radomir Laban?Radomir Laban je sudija Ustavnog suda Kosova.
Na tu poziciju ga je imenovao bivši predsednik Kosova Hašim Tači (Hashim Thachi) u avgustu 2018. godine.
Tači je najpre maja 2018. odbio da ga mu uruči dekret dok ga ne provere pravosudni organi, ali je to ipak uradio nekoliko meseci kasnije.
Labana inače traže pravosudni organi Srbije za izdržavanje šestogodišnje kazne jer je osuđen kao deo takozvane "carinske mafije", grupe osumnjičenih za dela primanja i davanja mita, zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanje isprava.
Njegovo ime je na srpskoj poternici još od 2012. godine, dok je na Interpolovoj poternici od 2014.
Srbija je 2017. godine EULEX-u prosledila zahtev za hapšenje Labana, ali je ova misija Evropske unije za vladavinu prava navela da nema mandat da izvrši takvo hapšenje.
Laban je za sudiju Ustavnog suda imenovan na predlog Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.
Njegov mandat u Ustavnom sudu Kosova traje devet godina.
Osmani nije želela da kaže na koji način tačno sudija Laban predstavlja opasnost po nacionalnu bezbednost Kosova, navodeći da je u pitanju poverena procena bezbednosnih institucija.
"Za sada ne možemo da ih podelimo. Možda kasnije. U pitanju su poverljivi dokumenti koji se trenutno ne mogu deliti s javnošću", rekla je ona.
Osmani je izjavila da, nakon povlačenja svog zahteva, postoji mogućnost da "mnoge stvari ostanu nejasne", dodajući da želi da podstakne poslanike Skupštine Kosova da se obrate Ustavnom sudu po pitanju konstitutivne sednice, "u nadi da Laban neće biti dodeljen njihovom predmetu".
Poslanici na Kosovu nisu uspeli da konstituišu Skupštinu u roku koji je odredio Ustavni sud Kosova nakon brojnih nesuglasica političkih partija.
U međuvremenu, Ustavni sud je doneo i odluku o privremenoj meri kojom poslanicima zabranjuje bilo kakve aktivnosti oko konstituisanja Skupštine u periodu od 27. jula do 8. avgusta.
Kako je navedeno u obrazloženju, bilo kakva odluka doneta nakon 26. jula do nove odluke suda, "mogla bi da nanese nepopravljivu štetu ustavnom poretku".
Zastoj u konstituisanju Skupštine Kosova nastao je jer najveće albanske partije ne žele da podrže kandidatkinju Samoopredeljenja za predsednicu Skupštine, Aljbuljenu Hadžiu (Albulena Haxhiu), nakon čega je od 1. maja predsedavajući konstitutivnom sednicom počeo da predlaže tajno glasanje – čemu se protive partije koje su u prošlom sazivu Skupštine bile u opoziciji.
Na parlamentarnim izborima u februaru pobedila je partija Pokret Samoopredeljenje, ali nema dovoljan broj glasova da samostalno formira nove institucije.